Zapravo grebeni su ili prirodni ili umjetni, privlačni znanstvenoj zajednici, ali su istovremeno i mjesta na kojima je moguće provoditi aktivnosti poput sportskog i rekreacijskog ribolova, ronjenja i nautičkog turizma. Plava ekonomija se za postizanje cilja održivog rasta orijentira na inovacije, održivost i odgovornost za zaštitu okoliša u skladu s klimatskim uvjetima. Projekt ADRIREEF, financiran europskim sredstvima, ima ambiciju kombiniranja inovativnih tehnologija sa socio-ekonomskim učincima proizašlih iz aktivnosti kao što su ronjenje, ribolov i turizam. Projekt uključuje postavljanje i testiranje odgovarajućih tehnologija s niskim utjecajem na morski okoliš. Očekivani rezultati bi trebali odražavati specifičnu potrebu lokalnog razvoja – transfer znanja od istraživanja do poslovanja. Kroz detaljnu analizu grebena i specifičnu fazu praćenja bit će moguće definirati zajedničke smjernice za poslovni sektor uključujući kodeks ponašanja.

Bijela će knjiga zaključiti provedbu projekta ADRIREEF gdje će biti izneseni potencijali grebena u Jadranu i poseban plan razvoja projekata u nadolazećem programskom razdoblju. Kako bi se postigli rezultati, partnerstvo na projektu je sastavljeno od lokalnih vlasti, regionalnih agencija za očuvanje okoliša i teritorijalnu suradnju, privatnih i javnih istraživačkih centara i razvojnih agencija.

U sklopu projekta ADRIREEF  izrađena je Karta Jadranskih grebena u svrhu predstavljanja podataka o prirodnim i umjetnim grebenima (https://adrireef.github.io/sandbox2/) u Jadranskom moru.  WebGIS baza temelji se na podacima koji dolaze iz sveobuhvatne analize grebena. Prikupljeni podaci su kategorizirani u četiri glavne skupine: vrsta grebena, područje na kojem se nalazi, karakteristike grebena i potencijalno iskorištavanje grebena. Nadalje, u webGIS-u se podaci mogu filtrirati prema vrsti grebena, državi te načinu eksploatacije grebena. Podaci se mogu filtrirati i prema nazivu grebena, udaljenosti od obale i dubini na kojoj se nalaze. Tehničko rješenje navedene baze podataka predstavlja mogućnost brzog i jednostavnog korištenja.

Nakon klasifikacije grebena napravljena je analiza pravnih okvira te izvještaj o hrvatskom, talijanskom i Europskom zakonodavstvu uključujući i regionalnu politiku.

Oprema koja je nabavljena u sklopu projekta koristi se za praćenje stanja na grebenima koji su određeni kao pilot lokacija. U Zadarskoj županiji to je Plić Lagnjići, prirodni greben s potopljenom olupinom broda, koja se nalazi na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka, zatim na području Plićine Konjsko (prirodni greben niskog profila blizu sjeveroistočne obale otoka Krka) i Plići Seget (prirodni greben, 1.5 nautičku milju udaljen od obale otoka Visa na dubini od 10.8 metara). Dok su na području Italije određene četiri pilot lokacije (dva prirodna grebena i dva umjetna grebena): Paguro wreck (umjetni greben) – potopljena naftna platforma udaljena 12 nautičkih milja od obale grada Ravenne, Porto Recanati – Porto Potenza Picena (umjetni greben) – posebno dizajnirani betonski stupovi i konstrukcije, Torre Guaceto (prirodni greben) -  morsko zaštićeno područje na kojem se nalazi greben niskog profila i Trezza San Pietro (prirodni greben) – pješčano dno s malim grebenskim strukturama koje izviru iz sedimenta.

Rezultati će se koristiti kako bi se odredile prednosti lokacija za provođenje turističkih  aktivnosti u dogovoru s plavom ekonomijom, poput ronjenja, sportskog i rekreativnog ribolova. Na temelju analize dobivenih podataka napravit će se znanstveni izvještaj o stanju na grebenima koji će služiti kao baza za pisanje Bijele knjige koja će sadržavati preporuke za potencijalno iskorištavanje grebena u svrhu jačanja plave ekonomije. Uz Bijelu knjigu izradit će se i vodič za poslovni sektor i mjere ponašanja na grebenima.

 

PLIĆINA KONJSKO 

Torre Guaceto Natural Reserve and Protected Marine Area