Nacionalni plan razvoja otoka do 2027. godine donosi bolju pristupačnost vrtićima i školama, zdravstvenim ustanovama, jačanje gospodarstva, stambeno zbrinjavanje…. Najviše stanovnika na otocima smješteno je u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U sljedećem razdoblju predviđeno je ulaganje od oko 7,8 milijardi kuna u otoke, prije svega kroz EU fondove.
Ukupna ulaganja u otoke u 2020. godini povećala su se na otocima u odnosu na 2019. godinu za 29 posto, a najznačajnija povećanja su bila u sektorima energetike, prometa i zapošljavanja.
Zakonom je propisano da Nacionalni plan sadrži 17 otočnih programskih područja od prometnog povezivanja, vodoopskrbe i odvodnje, gospodarskog razvoja i poduzetništva, demografske obnove, poljoprivrede, ribarstva i lovstva, gospodarenja otpadom, zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine, elektroničke komunikacijske mreže vrlo velikog kapaciteta, zaštite prirode i okoliša, kulture i očuvanja kulturne baštine, predškolskog odgoja, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja i znanosti, čiste energije, energetike, obnovljivih izvora energije, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, socijalne skrbi, razvoja civilnog društva, turizma, stambenog zbrinjavanja te zaštite i korištenja malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.
Mogućnosti za otočni razvoj proizlaze i iz velikog broja međunarodnih inicijativa u području razvoja otoka. One se prvenstveno očituju u inicijativama vezanim uz koncept pametnih otoka, čije su glavne odrednice prenesene i u Zakon o otocima, a u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. se razvoj pametnih i održivih otoka navodi kao jedno od prioritetnih područja ulaganja. Također vezano uz koncept pametnih otoka razvila se EU inicijativa energetske tranzicije otoka prema čistoj energiji ulaganjem u obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena.
Splitsko-dalmatinska županija ima svoj projekt Tu je tvoj dom, kojim se mladim obiteljima iz ruralnih područja Zagore i s otoka dodjeljuju poticaji u iznosu od 40 do 120 tisuća kuna za rješavanje stambenog pitanja. Novac se može koristiti za kupnju zemljišta ili nekretnine ili za dovršetak započete gradnje, adaptaciju starih kuća ili stanova kojima treba obnova. Lani je uveden projekt Budi tu, putem koje mlade obitelji iz Zagore i s otoka koje imaju troje ili više srednjoškolaca dobivaju potporu od 500, 600, 700 kuna od Županije.
Kako se je lani pohvalio župan Blaženko Boban u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju ‘Na otocima mi kažu da smo u protekle četiri godine više učinili po pitanju luka nego što se uradilo od Franje Josipa naovamo. Trenutačno u Sućurju gradimo luku, za luku Omiš je ugovor potpisan i s tim će se krenuti čim završi turistička sezona. To je jedan od najvećih projekata na području Jadrana, vrijedan 89 milijuna kuna. Pri kraju je luka u Kaštel Starom. U pripremi je luka Milna, koja se treba pokrenuti do konca ove godine. Tu su Komiža i Brižine. Brižine su dobile uporabnu dozvolu. Što se tiče ribarske luke Komiža, ona po vrijednosti projekta možda nije toliko vrijedna, ali je od strateške pa i geostrateške važnosti. Trenutačno je prometnica uz pojas te luke i ona se mora izmjestiti na gornju nivelaciju kako bi se oslobodio prostor. Projekt je tu, potpisan je ugovor na pet milijuna eura, što je za prvu fazu izgradnje dovoljno. Negdje 2022. mogli bi početi i sami radovi. Ono što je bitno jest da ćemo nastaviti s tim dalje jer su luke otočanima što i nama na kopnu ceste – prozor u svijet.’ Kako je napomenuo, intenzivno se rješava problem jeseničkih brodara gdje se je krenulo s renoviranjem luke u Krilu Jesenicama, a luku u Bajnicama gradnja bi trebala krenuti krajem 2022. godine.
No i ta Županija ima rješenja za energetskih neovisne otoke. Predstavljen je zajednički akcijski plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena za otok Brač koji će omogućiti jedinicama lokalne uprave i samouprave na otoku Braču što skoriju energetsku neovisnost putem fotonaponskih energana, donijeti nova radna mjesta te ojačati kapacitete lokalnih vlasti za sufinanciranje svojih energetskih projekata putem natječaja Europske unije. Splitsko-dalmatinska županija dugi niz godina radi na prilagodbi klimatskim promjenama i energetskoj neovisnosti, posebno otoka jer su to projekti budućnosti koji će biti izdašno financirani od strane EU.
Splitsko-dalmatinska županija do sada je uložila više od 12 milijuna kuna u energetsku obnovu, odnosno fotonaponske mreže obiteljskih kuća za 500 njenih građana.
Ukupno je lani SDŽ uložila ukupno 9,3 milijuna kuna u otoke u svojoj nadležnosti kroz 57 projekata i mjera pomoći. Sufinancirale su se aktivnosti na otocima Visu, Hvaru, Braču, Šolti i Čiovu i to kroz programe potpore obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, poljoprivredi i ruralnom razvoju na otocima. Ulagalo se u razvoj i sanaciju infrastrukture na pomorskom dobru, te ostale razvojne projekte kojima se unaprjeđuje pomorsko dobro i povećava turistička i gospodarska resursna osnova, a koji doprinose razvoju konkurentnosti. Zatim u prostore i opremu u ispostavama zdravstvenih ustanova, škola, vrtića DVD-a.
Više na Župan.hr
Foto: Dalmacija.hr
