Na konferenciji su predstavljeni planovi prilagodbe na klimatske promjene za tri pilot područja na području Republike Hrvatske: Delta Neretve, Kaštelanski zaljev i rijeka Jadro i Vransko jezero.
U sklopu CHANGE WE CARE EU projekta, na Geodetskom fakultetu u Zagrebu održana je završna konferencija Klimatske promjene u obalnom i prijelaznom području. Konferenciju su organizirala projektni partneri geodetski fakultet Zagreb i JU RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko dalmatinske županije.
Projekt je koordinirao Institut za morske znanosti (CNR-ISMAR), a provodio ga je u suradnji s još deset talijanskih i hrvatskih partnera: Regija Emilia Romagna, Regija Venezia Giulia, Regija Veneto, Talijanski institute za zaštitu okoliša i istraživanje ISPRA, Park prirode I bioraznolikosti Delta Po (Italija) te Institut za oceanografiju i ribarstvo, Javna ustanova za upravljanje zašti-enim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije – RERA S.D, Javna ustanova Park prirode Vransko jezero i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatska).
Osnovni cilj ove konferencije je osvijestiti javnost o potrebama djelovanja u cilju zaštite od klimatskih promjena, upoznati se s rezultatima projekta te osmisliti i objediniti zajedničke akcije s drugim projektima koji se bave klimatskim promjenama koje -e imati za cilj ublažavanje posljedica klimatskih promjena a ujedno ih i uvrstiti u novo EU programsko razdoblje, 2021.-2027.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati projekta, odnosno izrađeni planovi prilagodbe na klimatske promjene za tri pilot područja na području Republike Hrvatske: Delta Neretve, Kaštelanski zaljev i rijeka Jadro i Vransko jezero.
Također je predstavljen prijedlog Zajedničkog akcijskog plana i budu-ih aktivnosti za projekte iz osi Safety and Resilience (program Italija Hrvatska) vezanih uz prilagodbu na klimatske promjene.
Dobrodošlicu svim sudionicima u vije-nici Geodetskog fakulteta i online, poželio je dekan Geodetskog fakulteta Almin čapo koji je istakao i gore navedene ciljeve ove konferencije.
Konferenciju je nastavila voditeljica projekata programa Interreg Italy-Croatia, gđa. Diana Gracin Petrovi-, na temu budu-ih mogu-ih aktivnosti I financiranja u idu-em programskom razdoblju.
Gđa. Branka Pivčevi- Novak, voditeljica Službe za op-u politiku zaštite klime iz Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog nije mogla nazočiti ali je izrazila spremnost Ministarstva za svaku daljnju suradnju.
Iz Italije se uključio voditelj Change we care projekta, g. Davide Bonaldo, koji je predstavio dosadašnje rezultate projekta i istakao samu njegovu bit koja se sastoji u 3 koraka: procjeni sadašnjeg stanja I novijih trendova fizičkih I ekoloških procesa koji se odvijaju u obalnim područjima Jadranskog mora, projekciji budu-ih scenarija u uvjetima klimatskih promjena te identifikaciji mogu-ih mjera prilagodbe na klimatske promjene u nizu od 5 pilot područja koja su tema ovog projekta a to su u Hrvatskoj Vransko jezero, Delta Neretve , rijeka Jadro i Kaštelanski zaljev te u Italiji Banco di Mula di Muggia i delta rijeke Po. Krajnji cilj projekta je utvđivanje mjera prilagodbe za rješavanje učinaka klimatskih promjena na području suradnje a glavni primatelji rezultata su lokalne zajednice i svi subjekti koji na različitim institucionalnim razinama imaju određene uloge vezane za klimatske promjene.
Nakon toga predstavljeni su rezultati za tri hrvatska pilot područja koje su prezentirale Paola Marinovi-, Martina Bauči- i Norma Fressel.
Ključni rezultat projekta CHANGE WE CARE za pilot područje delta Neretve je Adaptacijski plan koji je predstavljen u sklopu Završnog info dana u Opuzenu. Izradi Adaptacijskog plana prethodila je izrada četiri istraživanja u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku:
€¢ Istraživanje fizikalno-kemijskih čimbenika klimatskih promjena,
€¢ Kartiranje svih ciljnih vrsta riba,
€¢ Istraživanje socio-ekonomskog statusa glavnih dionika sektora ribarstva i
€¢ Izrada Ribolovno-gospodarske studije.
Osim rezultata istraživanja, važan dio metodologije izrade Plana predstavlja participativni pristup u sklopu kojeg su provedene tri radionice u Metkovi-u, Pločama i Opuzenu.
Sadašnje stanje voda u pilot području rijeke Jadro je loše uslijed urbanizacije. Klimatske promjene pogoršat -e stanje i pove-at -e rizike od poplava, suša, požara i erozija i u konačnici pove-at -e onečiš-enje voda u slivu.
Najve-u pozornost treba dati prikupljanju i pročiš-ivanju oborinskih i otpadnih voda iz naselja i industrije te zbrinjavanju svih vrsta otpada. U daljnjem razvoju naselja i infrastrukture potrebno je primijeniti koncepte urbanog dizajna osjetljivog na vodu te plavo-zelena rješenja. Tako -e se naselja transformirati iz „tvrdih i sivih“ u „meka i zelena“ i postat -e jača u smislu održivosti i otpornosti vodnih resursa, bio raznolikosti te čovjekove egzistencije. Da bi se to ostvarilo potrebna je suradnja svih sektora koji sada upravljaju područjem sliva odnosno treba primijeniti integralni pristup. Urbani razvoj treba pratiti nove koncepte tzv. pametnog razvoja i težiti izgradnji održive i energetski efikasne urbane infrastrukture.
Mjere prilagodbe na klimatske promjene Parka prirode Vransko jezero proizašle su iz komunikacije s nizom raznolikih dionika te lokalnom zajednicom u procesu uključenja istih kroz tri radionice, ankete i intervjue. Uslijed klimatskih promjena konvencionalna poljoprivreda u slivu izrazito negativno utječe na kvalitetu vode te biološku raznolikost Vranskog jezera. Naglasak u planu prilagodbe stavljen je na metode vra-anja ugljika u tlo, kroz poticanje obrade tla bez oranja s ciljem izgradnju humusa te korištenje pokrovnih kultura. U planu su detaljno razrađene mogu-nosti provedbe pilot mjera za uzgoj ugljika na području Parka prirode Vransko jezero i okolice te idejno rješenje Natura 2000 područja Jasen za revitalizaciju poplavnih livada i ekstenzivnog stočarstva po principu rotacijske ispaše. Važne aktivnosti također su i edukacija i jačanje svijesti o mogu-nostima prilagodbe na klimatske promjene u lokalnoj zajednici i institucijama te jačanje partnerstava za uspješnu provedbu plana.
U sklopu konferencije predstavljeni su i drugi EU projekti iz Interreg programa Italy-Croatia a čija je tematika rada također u okviru klimatskih promjena. Predstavljani projekti su: ADRIADAPT, CREW, ECOSS, JOINT_SECAP, MOST, PMO GATE, RESPONSE, WATERCARE, NET4MPLASTIC, IDEAL, I SAFER PLACES, ADRIACLIM.
Na kraju su gđa. Daria Povh škugor, viša voditeljica programa u UNEP PAP/RAC centru u Splitu i Mili Novak, komunikacijski manager projekta Change we care predstavili su prijedlog budu-eg zajedničkog akcijskog plana u kojem su navedeni svi prijedlozi dosadašnjih projekata za svaku pojedinu strukturnu kategoriju, a s ciljem izbjegavanja preklapanja budu-ih projekata i boljeg osmišljavanja aktivnosti za budu-e EU programsko razdoblje 2021-2027. Ovaj dio konferencije bio je interaktivan pa su se i ostali sudionici uključivali sa svojim dodatnim pitanjima i prijedlozima.
