Više od 300 sudionika, 200 mladih, dva UNESCO grada i 80 posađenih stabala
Dok se o klimatskim promjenama često govori kroz brojke, statistike i upozorenja stručnjaka, projekt ‘CAMPUS €“ Climate Adaptation Plans for UNESCO Sites’ pokazao je kako one mogu postati tema koja okuplja cijelu zajednicu, potiče dijalog među generacijama i stvara konkretna rješenja za budu-nost naših gradova. Projekt CAMPUS provodio se u okviru Programa Interreg Italija-Hrvatska 2021- 2027. Okupio je šest partnera iz Hrvatske i Italije s ciljem izrade planova prilagodbe klimatskim promjenama za UNESCO lokalitete te provedbe konkretnih mjera za njihovu zaštitu i očuvanje. Posebnost projekta leži u činjenici da je upravo Javna ustanova RERA S.D. bila jedini projektni partner koji je aktivnosti provodio na dvije pilot lokacije – u UNESCO gradovima Trogiru i Starome Gradu na Hvaru. Tijekom provedbe projekta organizirani su Living Labovi, stručne radionice, edukacije, predavanja, Youth Forumi, fotografski natječaji i izložbe na kojima je sudjelovalo više od 200 učenika osnovnih i srednjih škola te više od 100 predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora, uključuju-i stručnjake za klimatske promjene, zaštitu kulturne baštine, prostorno planiranje i održivi razvoj. Poseban naglasak stavljen je na uključivanje mladih. Kroz lekcije u školama, radionice, forume i natječaje učenici su imali priliku učiti o klimatskim promjenama, analizirati izazove s kojima se suočavaju njihovi gradovi te predlagati vlastita rješenja za stvaranje otpornije budu-nosti. U svibnju su održani Youth Forumi u Trogiru i Starome Gradu kao i niz edukativnih aktivnosti u školama. Učenici su kroz rasprave, radionice i timski rad pokazali iznimnu razinu interesa za teme zaštite okoliša, očuvanja kulturne baštine i prilagodbe klimatskim promjenama. Velik interes, prema riječima organizatora, izazvao je i fotografski natječaj ‘Klimatske promjene i moj grad’ na koji je pristiglo više od 120 fotografija učenika osnovnih i srednjih škola. ‘Njihovi radovi pokazali su iznimnu razinu kreativnosti, osviještenosti i brige za prostor u kojem žive. Žiri je posebno istaknuo visoku razinu angažiranosti i razumijevanja klimatskih izazova, potvrđuju-i da mladi itekako žele sudjelovati u stvaranju bolje budu-nosti za svoje zajednice’, kazali su. Projekt je rezultirao izradom dvaju Planova prilagodbe klimatskim promjenama za UNESCO lokalitete Trogira i Staroga Grada, dokumentima koji lokalnim zajednicama pružaju konkretne smjernice za djelovanje u uvjetima sve učestalijih toplinskih valova, suša, ekstremnih oborina i drugih posljedica klimatskih promjena. No RERA nije stala samo na planovima. Kao jedini partner u projektu provela je i konkretne pilot-mjere prilagodbe klimatskim promjenama kroz ozelenjavanje javnih prostora. ‘U Trogiru i Starome Gradu posađeno je više od 80 stabala, pove-ane su zelene površine i stvoreni ugodniji javni prostori koji -e godinama doprinositi kvaliteti života građana, smanjenju učinaka visokih temperatura i jačanju otpornosti gradova na klimatske promjene’, naveli su predstavnici. Važnost ovakvog pristupa prepoznao je i poznati hrvatski meteorolog i urednik HRT-a Zoran Vakula. ‘Prilagodba aktualnim klimatskim promjenama jedna je od nužnosti opstanka društva. Stoga me – i kao čovjeka, i kao meteorologa, i urednika HRT-a koji pokušava informirati i educirati javnost o vremenu i klimi – iznimno vesele rezultati ovog dvogodišnjeg međunarodnog projekta. I to ne samo teorijska konferencija o klimatskim promjenama i baštini te izrada planova prilagodbe za gradove, nego i njihovo provođenje ozelenjavanjem dijelova Staroga Grada na Hvaru i Trogira kao i uključivanje mnogobrojne djece u aktivnosti o klimatskim promjenama i izložba fotografija učenika – pozitivan su primjer kako se može na lokalnoj i regionalnoj razini educirati javnost te barem malo pokušati smanjiti utjecaj ljudskih (ne)djela prema prirodi’, rekao je Vakula. O rezultatima govorila je i Katarina Bani-, voditeljica projekta CAMPUS u RERA-i. ‘Veseli me što danas možemo govoriti o rezultatima projekta CAMPUS, ali moram priznati da je put do njih bio i vrlo izazovan. Koordinirati aktivnosti na dvije UNESCO pilot lokacije, okupiti više od 200 učenika i više od 100 predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora te istovremeno izraditi planove prilagodbe klimatskim promjenama i provesti konkretne pilot mjere bio je velik izazov, ali i veliko zadovoljstvo. Najve-a vrijednost ovog projekta nisu samo dokumenti koje smo izradili niti aktivnosti koje smo proveli. Najve-a su vrijednost ljudi koje smo okupili i svijest koju smo stvorili među mladima o važnosti očuvanja naše baštine i prostora u kojem živimo. Kada vidite koliko učenici vole svoje gradove, koliko razumiju vrijednost kulturne i prirodne baštine te koliko ozbiljno promišljaju o budu-nosti Hrvatske, tada znate da sav trud ima smisla. Upravo zbog njih vjerujem da -e naši gradovi i naša domovina imati generacije koje -e odgovorno čuvati ono što smo naslijedili i nastaviti graditi još bolju budu-nost. U RERA-i vjerujemo da svaki projekt predstavlja priliku da našu županiju učinimo boljim mjestom za život. Kroz znanje, suradnju i odgovorno upravljanje europskim sredstvima stvaramo konkretnu vrijednost za naše gradove, naše ljude i budu-e generacije. Jer najve-a vrijednost svakog projekta nije ono što izgradimo danas, ve- ono što ostavljamo Hrvatskoj sutra’, rekla je. Projekt CAMPUS završio je, ali, prema riječima predstavnika, njegovi rezultati ostaju trajna vrijednost za lokalnu zajednicu. ‘Više od 200 djece i mladih uključilo se u edukacije, radionice, Youth Forume, izložbe i Living Labove. Više od 100 stručnjaka, predstavnika institucija, građana i dionika zajednički je radilo na pronalasku rješenja za izazove klimatskih promjena. Izrađena su dva Plana prilagodbe klimatskim promjenama za dvije UNESCO pilot lokacije – Trogir i Stari Grad, a kroz provedbu konkretnih mjera posađeno je više od 80 stabala koja -e desetlje-ima doprinositi kvaliteti života i otpornosti ovih gradova. Projekt CAMPUS pokazao je da Hrvatska ima mlade ljude kojima je stalo, stručnjake koji znaju i zajednice koje žele sudjelovati. Pokazao je da domoljublje nije samo riječ, ve- briga za prostor koji smo naslijedili, za baštinu koju čuvamo i za budu-nost koju ostavljamo svojoj djeci. Više od 300 sudionika. Više od 200 mladih. Više od 80 posađenih stabala. Dva UNESCO grada. Dva plana prilagodbe klimatskim promjenama’, zaključili su. Članak preuzet s Dalmatinski portal
